Galerija

Mačkoljupci su napunili knjižaru, a pod iskusnim i zabavnim vodstvom Suzane Marjanić, Paole Orlić i Branka Sušca prisjetili smo se mnogih fiktivnih i stvarnih mačaka koje su ušle u povijest, obilježile živote mnogih generacija. S mačkama smo putovali kroz kulture, umjetnost, jezike, mitologiju i priče, a Enes Kišević počastio nas je vrsnom poetskom izvedbom.

Tijekom pet dana intenzivnog, ali i veselog rada pod vodstvom novinara, urednika i pisca Emira Imamovića, polaznici/ce su usvajali osnove novinarske profesije, ali i PR-a te dramaturgije. Također, upućeni su u tehnike agencijskog novinarstva i komuniciranja u kriznim situacijama, a kroz zajednički ili rad u parovima, funkcionirali su poput novinske redakcije i svih njezinih ekstenzija poput PR timova, uređivačkih kolegija ili odjela za strateško planiranje medijskih istupa.

Pod krošnjama Art Parka Rojc nagrađivana pjesnikinja i prozaistica Tanja Stupar Trifunović gostovala je u programu Portret autorice. U razgovoru s Helenom Vodopijom autorica se dotakla pitanja aktivizma u književnosti, povijesno zanemarivanog ženskog iskustva i majčinstva, odnosa prema dvostrukom zavičaju. Tanja Stupar Trifunović druga je gošća Azila za pisce, rezidencijalnog programa Kluba-knjižare nastalog u suradnji s pazinskom Hižom od besid.

Foto: Petra Lukež&Mihaela Šumić

Nikola Nikolić, mladi crnogorski pisac, politolog i novinar, otvorio je program Portret autora posvećen novim licima regionalne književne scene. U razgovoru s voditeljicama knjižare Larom Osman Grganja i Helenom Vodopijom autor se dotaknuo odnosa književnosti i politike, kulture sjećanja i literarne interpretacije povijesti, uloge umjetnosti u (re)kreaciji stvarnosti i oduševio publiku svojim promišljenim stilom, opuštenošću i toplinom. Nikola Nikolić bio je prvi gost Azila za pisce, rezidencijalnog programa Kluba i knjižare nastalog u suradnji s pazinskom Hižom od Besid u sklopu kojeg je boravio u knjižari od 24. do 30. lipnja.

Photo: Petra Lukež

Ove je godine Klub-knjižara po prvi put sudjelovala u obilježavanju Bloomsdaya, dana posvećenog Jamesu Joyceu. Uz Andreu Paganija i njegov “Vodeni vrt” ( “Il’ giardino d’acqua) zajedno smo osjetili dašak davnih , ludih pariških dvadesetih, i uronili u svijet Jamesa Joycea. Saznali smo doista sve o jednoj posebnoj večeri, koja se dogodila u pariškom hotelu Majestic 18. svibnja 1922. Večeru je organizirao izdavački par Schiff, a prisustvovala su joj zaista velika imena tog vremena: James Joyce, Marcel Proust, Igor Stravinski, Pablo Picasso i Sergej Djagiljev. Kroz cijelu večer, uz Andreu Paganija – vrsnog talijanskog romanopisca, esejista i profesora književnosti, vodio nas je Valter Milovan – talijanist, profesor i poznati prevoditelj Pasolinija.

Foto: Petra Lukež

Mario Kovač, redatelj, pisac, DJ, kvizaš, gostovao je u programu Nova knjiga među krošnjama sa zbirkom kratkih priča Monogatare+. Svestrani autor za sebe tvrdi, unatoč brojnim i raznovrsnim angažmanima, da ima viška vremena. Mada, stvar je zapravo u dobroj organizaciji, ključnoj odrednici redateljskog zanata, koju pak, ne želi primjenjivati u pisanju. U razgovoru s Helenom Vodopijom Mario Kovač je u svojem klasičnom crnohumorskom stilu, s primjesama autoironije, govorio o procesu pisanja, književnim uzorima, inspiraciji koju crpi iz brojnih domena u kojima djeluje, humoru kao društvenom korektivu i vlastitoj viziji budućnosti.

Foto: Petra Lukež

Boris Dežulović, novinar, kolumnist i pisac, prepoznatljiv po svojem crnohumorskom stilu i beskompromisnim komentarima, ove je godine izdao svoju prvu dječju knjigu, ili kako ju on naziva „roman za djecu i omladinu“, Život i snoviđenja slavnog žohara Zaštomira. Ivanka Mazurkijević, Librić čarobnica i nagrađivana pjevačica i kompozitorica glazbe za teatar i film razgovarala je s autorom o njegovoj novinarskoj i spisateljskoj karijeri, Feral Tribune-u i današnjem stanju na novinarskoj sceni i naravno – žoharima.

Foto: Ivana Vareško

Inspiriran nesvakidašnjim fenomenom na književnoj sceni, Klub na Libriću zamišljen je kao portret autora – glazbenika, novinara, pisaca – koji su se okrenuli dječjoj književnosti. Novi program Kluba&knjižare nastao u suradnji s Festivalom dječje knjige Monte Librić otvorio je Milan (Mile) Kekin, nekadašnji frontmen i tekstopisac benda Hladno pivo koji je ove godine napravio zaokret u glazbenoj karijeri, ali i uplovio u književne vode. Dugo očekivani album „Nježno đonom“, prvo ostvarenje Kekinovog novog glazbenog sastava „Mile Kekin &Band“ najavljen je pjesmom „Mala“, ukoričenom u obliku istoimene slikovnice „za djecu i odrasle“. Program je moderirala Ivanka Mazurkijević, nagrađivana pjevačica i kompozitorica glazbe za teatar i film koja djeluje u sastavima Stampedo i Mr. Lee&Ivane Sky.

Foto: Ivana Vareško

Kroz vizuru rudara koji stremi boljitku društva, strankinje koja se zabavlja na radnim akcijama, lica s hiljadarke – simbola vjere u svijetlu budućnost razočaranog vlastitom sudbinom, pratili smo kako se prikaz i poimanje rada mijenjalo od udarničkog uzleta i entuzijazma do dekadencije i sloma ideala. Nakon uvoda u temu, profesor i antropolog Andrea Matošević poveo je raspravu u smjeru sadašnjeg trenutka dotičući se pitanja današnjeg statusa i definicije radnika, društveno korisnog rada i odnosa pojedinca i kolektiva. 

Foto: Petra Lukež

Temu za svibanj Kluba- knjižare Giardini 2 – Radništvo naše nesvakidašnje – otvarila je projekcija filma Pongov poziv nagrađivanog češkog redatelja Tomáša Kratochvíla ostvarena u suradnji s Kinedok mrežom. Film Pongov poziv prati priču Štefana Ponga, češkog emigranta romske nacionalnosti koji je odlučio stati na kraj predrasudama prema Romima koje se tiču njihovog odnosa prema radu. Pongov poziv treći je u nizu filmova o pitanju romske manjine redatelja Tomáša Kratochvíla čije stvaralaštvo obilježavaju teme društvene marginalizacije i integracije marginaliziranih skupina. Nakon projekcije Helena Vodopija je vodila razgovor s Marekom Pongom, jednim od protagonista filma i Velijem Huseinijem, predsjednikom Udruge Roma Istre.

Travanjski program zaokružili smo utopijskom pričom o začudnom zanesenjaku s margine koji je prerastao u mitsku figuru zagrebačke underground scene – kantautoru, likovnom umjetniku i strip crtaču Milanu Manojloviću – Mancetu. O monografiji Mance – Tajna starog hrasta, Mancetovom životu i stvaralaštvu i alternativnoj glazbenoj i umjetničkoj sceni osamdesetih i devedesetih godina govorili su suosnivač i voditelj Kluba Močvara, urednik monografije Kornel Šeper, Mancetov suradnik Zlatko Burić- Kićo, dobitnik europskog Oscara i osnivač prekretničke eksperimentalne kazališne skupine Kugla glumište i nagrađivani likovni kritičar i kustos, suosnivač Muzeja suvremene umjetnosti Istre i kultni protagonist ondašnje zagrebačke kulturne scene Mladen Lučić Luc, a program je moderirala Vlatka Balinčić.

Foto: Petra Lukež

Narednih će 15 godina  biti najvažniji period za budućnost čovjeka,  jer se s takvim izazovom nismo sretali već 40.000 godina. Postojanje  i interakcija s drugim, dizajniranim,  ljudskim vrstama, ali ovog puta Homo sapiens će biti na kraju reda. Upravo je krenuo   „kraj povijesti“, naše,  čeka se sljedeća, transhuman,  stepenica u kojoj  će Homo simbiota, Homo superior i Homo machina osmišlavati budućnost planeta i  put prema zvijezdama. Jesmo li mi kao pojedinci, roditelji, zajednica spremni za taj izazov?

Korado Korlević

Foto: Petra Lukež

Želimir Periš, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih autora koji je osvojio pulsku publiku romanom “Mladenka kostonoga”, gostovao je u programu Nova knjiga među krošnjama s novom zbirkom priča „Gracija od čempresa“ (OceanMore, 2022.) Kroz razgovor s Robertom Rauchom Želimir Periš nam je u svojoj veseloj, blagoj, opuštenoj maniri, ali ne zazirući od teških pitanja, pokazao kako nam ludizam daje moć da promjenimo stvarnost.

Foto: Petra Lukež

Od velikih povijesnih ustanaka, Haićanske, Francuske i Oktobarske revolucije, hippie pokreta i takozvane „seksualne revolucije“, sve do Anonymusa i pokreta Black Lives Matter, od punka i hip-hopa do manifesta i utopijskih tekstova, Igor Zenzerović proveo nas je putevima ostvarenih i mogućih revolucija i njihovih refleksija u književnosti, filmu, glazbi i umjetnosti.

Nagrađivana kantautorica i skladateljica Tamara Obrovac premijerno je gostovala u Klubu&knjižari s novim albumom “Nuvola” u izdanju Cantusa i Hrvatskog društva skladatelja i otvorila program Kluba i knjižare za travanj – Utopija i/ili bunt. Ovim albumom obilježava se 25 godina zajedničkog stvaralaštva Tamara Obrovac Quarteta koji djeluje u istom sastavu od 1997. godine – Tamara Obrovac – vokal, Matija Dedić – klavir, Žiga Golob – kontrabas te Krunoslav Levačić – bubnjevi. Na tragu stihova – za ruku me čapaj/daleko popeljaj/tamo kadi tići kantaju/tamo kadi niš ne znaju/tamo kamo dica se igraju/tamo kamo niš ne pensaju/niki drugi svit – etnologinja i kulturna antropologinja Lucija Maroević razgovarala je s Tamarom o svijetu kojeg sanja, njenoj dugogodišnjoj karijeri i izvorima inspiracije.

Foto: Petra Lukež

Provele smo vikend u kreaciji, učenju, prisjećanju. Na radionici 850 žena za 850 žena, ostvarenoj u suradnji s Udrugom Mapa, polaznice su pod vodstvom vizualne umjetnice Andreje Kulunčić sudjelovale u stvaranju (anti)spomenika kažnjenicama na Golom otoku i Svetom Grguru. Radionica 850 žena za 850 žena dio je umjetničkog projekta „Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete“ koji tematizira žensko stradanje na Golom otoku i Svetom Grguru.

Foto: Petra Lukež

Olja Savičević Ivančević, jedna od najcjenjenijih hrvatskih spisateljica i miljenica pulske publike gostovala je u programu Nova knjiga među krošnjama s romanom “Ljeta s Marijom” i dnevničkim zapisima “Pisma čitateljici”. Helena Vodopija razgovarala je s autoricom o njenim pretkinjama i književnim heroinama, sjećanju i potrebi da se progovori i piše o nasilju, o ljubavi prema prirodi i odnosu feminizma i ekologije.

Foto: Petra Lukež

U prepunom Klubu i knjižari Giardini 2 održan je program Stihom na stihiju u kojem su pulske pjesnikinje Anika Miletić, Dušanka Babić i Nives Franić premijerno čitale svoju poeziju uz pratnju Davida Kumparea (klarinet) i Sandra Vešligaja (klavijature), nagrađivanih glazbenika koji su izveli skladbe hrvatskih skladatelja za klarinet i klavir s albuma prvijenca „Cro-classic Ethno“. U jeku javnih poziva na retradicionalizaciju društva, jednostranog i plošnog poimanja prošlosti i ukalupljivanja žena u rodne stereotipe, ovaj se program, kombinirajući glazbu i poeziju, poigravai s folklornim i mitskim motivima i pratio crvenu nit povijesnog ženskog iskustva patnje i melankolije, ali i strasti i otpora. Poezijom i glazbom odgovorili smo na stihiju nasilja i na taj način otvorili svibanjski program 550 nijansi žene.

Od Biblije do Matrixa, od Burgessa, Orwella, Zamyatina do Atomic Kittena i Teletubbiesa putovali smo svim meandrima (post)apokaliptičnih i distopijskih svjetova. Igor Zenzerović nam je u svom klasičnom, crnohumorskom stilu pokazao kako je doslovno u svemu moguće pronaći kraj svijeta kakvog poznajemo, ali i kako se gotovo ni iz čega stvara utopija.

U atriju Etnografskog muzeja na Velikom Brijunu održana je istarska premijera nove knjige Borisa Dežulovića “Bili libar – knjiga priča o nogometu, Hajduku, ljubavi i životu“. Pitate li Borisa Dežulovića, po svoj prilici slagat će vam da Bili libar nije, barem dijelom, i knjiga o Borisu Dežuloviću. Pitate li nas, Bili libar je knjiga o ljubavi i vječnom životu. Razgovor o ljubavi prema nogometu, odrastanju i mitovima koji nas prate kroz život vodili su Boris Dežulović, Aleksandar Holiga, Nenad Marijanović dr. Fric i Rade Šerbedžija.

Sanjin Španović, nekadašnji publicist i novinar, u klubu i knjižari Giardini 2 medijima je predstavio plod svog dugotrajnog istraživačkog podhvata, biografiju Velimira Zajeca “Zeko” (Studio Moderna). Knjiga donosi nevjerojatnu priču o legendi zagrebačkog Dinama i grčkog Panathinaikosa koji je omiljen u svim dijelovima Hrvatske, ali i susjednim državama. Prati Zajeca od njegovih početaka i odrastanja preko igračkih uspjeha, ali i neuspjeha u reprezentaciji Jugoslavije, do njegovih trenerskih i direktorskih dana, kao i zasluga u priznavanju Hrvatske od strane Grčke i udaranju temelja prvoj utakmici Hrvatske protiv SAD-a.

Na terasi caffe bara „Dvojka“, svestrana književnica Olja Savičević Ivančević predstavila je svoju novu zbirku poezije „Divlje i tvoje“ (Fraktura). U zbirci poezije „Divlje i tvoje“ Olja Savičević Ivančević nesputano progovara o strahu od svijeta, o nesigurnoj egzistenciji, međuljudskim odnosima, ženskosti i feminizmu. Neizostavna nit vodilja poetskih iskaza Olje Savičević Ivančević jest hrabrost bivanja prisutnim i neotuđiva želja za očuvanjem bliskosti s divljim i neukrotivim u sebi. Razgovor o pisanju, književnosti, svijetu i feminizmu s Oljom Savičević Ivančević vodila je Nevena Trgovčić.

Teatrolog i teoretičar Leo Rafolt razgovarao je s Nevenom Trgovčić o svojoj novoj knjizi “Virus in fabula” (MeandarMedia). U knjizi Virus in fabula, Leo Rafolt iz različitih rakursa promatra situaciju nastalu oko koronavirusa. Maša Kolanović u osvrtu na knjigu napisala je: „Iako se trendovi mijenjaju, donekle je rijedak slučaj da se znanstvenici društveno-humanističkih usmjerenja hvataju u koštac s vrućom stvarnošću i to na način da paralelno s pojavom nekog fenomena nikne cijela monografija o tom fenomenu“.

Zamijećena gošća prošlogodišnjeg, 25. Sa(n)jam knjige u Istri, ponovno nas je posjetila u Puli, s novom knjigom, novim pjesmama. Monika Herceg, jedna od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja, razgovarala je s Nevenom Trgovčić o svojoj novoj pjesničkoj zbirci„Vrijeme prije jezika“. Između ostalih pjesama iz knjige, čuli smo i onu koju već znamo napamet: “Bila sam prizemljena ptica/ i tako će biti dok se ne pretvorim u točku/ koja ne razumije/ kako stati sama u sebe,/ tražeći uvijek način/ da probije tkivo/ i počine u tebi/ kao zalutali metak“. Razgovor je vodila Nevena Trgovčić.

Ciklus književnih događaja na ljetnoj literarnoj pozornici Kluba-knjižare Giardini 2 na terasi caffè-a „Dvojka“ nastavljamo promocijom koja slavi 20 godina kreativnosti, upornosti i izdržljivosti jednog od najosebujnijih festivala u regiji – Kazališta Ulysses. Nakon premijere na Brionima, prvi predstavljamo knjigu „Od prvog čina: 20 godina kazališta Ulysses“ mladog dramaturga i pisca Borne Vujčića. Razgovor s Bornom Vujčićem vodila je Magdalena Vodopija.

Razgovor s Nenadom Marjanovićem dr. Fricom o njegovoj britkoj i autoironičnoj knjizi Topnički dnevnici – PUNK (Pula nakon korone) na ljetnoj literarnoj pozornici Kluba-knjižare Giardini 2 vodila je odlična poznavateljica kulture i kulturnih strujanja, Paola Orlić. Topnički dnevnici – PUNK (Pula nakon korone) vjerojatno je prva i jedina knjiga u cijelosti napisana (bolje rečeno natipkana) na mobitel. Napisana u periodu od 13. ožujka do 13. svibnja 2020. godine, svojevrsni je intimni zapis autorovih razasutih misli ili zbir reminiscencija o događajima, institucijama i pojedincima iz prošlosti.

Ciklus književnih promocija na ljetnoj literarnoj pozornici Kluba-knjižare Giardini 2 na terasi Caffea Dvojka nastavljamo s feminističkim temama i autoricama iz nove Frakturine biblioteke. Puležanka Jasna Jasna Žmak, autorica zbirke eseja One stvari, te Lana Pukanić autorica knjige Tinejdžerke i drugi monstrumi, razgovarat će o temama izostavljenim iz svakodnevnih razgovora, a koje se tiču feminizma, ženske seksualnosti, feminističke kritike kulture te odnosa javne i privatne sfere pojedinke/pojedinca. Uvod u dinamičan, intrigantan i nadasve nesputan razgovor o nepravedno zapostavljenim temama u javnom diskursu priredit će Magdalena Vodopija.

Na novoj ljetnoj pozornici Kluba-knjižare Giardini 2, među krošnjama, na terasi caffea Dvojka, održalo se predstavljanje knjige „PASOLINI: jedan od mnogih epiloga“, u izdanju Meandarmedije. O knjizi je govorio Valter Milovan, jedan od priređivača i prevoditelja izabranih pjesama Piera Paola Pasolinija. Razgovor je vodila Magdalena Vodopija, a stihove kazivala poznata glumica, dobitnica Zlatne Arene, Dijana Vidušin. 

U sklopu radionice Pop Poet talentirani glazbeni producent Marino Morosin poučavao je polaznike i polaznice kako pronaći, snimiti i producirati odgovarajuću glazbenu pozadinu za svoju poeziju. Nagrađivana pjesnikinja Monika Herceg pomogla je polaznicima i polaznicama osvijestiti poetski potencijal i napisati prve pjesme.

Program Urbi et Orbi, koji vodi i uređuje Vlatka Balinčić, skreće pažnju na određene izdavačke kuće i njihove urednike koji predanim i kontinuiranim radom promoviraju marginalizirane žanrove. Gost u ožujku je Željko Žarak. U nakladništvu je od 1994, u raznim segmentima tržišta knjiga. Posebno područje interesa su mu putopisna literatura te knjige koje promiču kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu Hrvatske. Utemeljitelj je naklade Libricon. Libricon s izdavačkom djelatnošću započinje 2009. godine objavljivanjem hrvatskog prijevoda kultne slovenske alpinističke knjige Put. 

U okviru programa Nova knjiga među krošnjama, Ante Zlatko Stolica razgovarao je s Iris Mošnjom o svojem posljednjem romanu Blizina Svega (Fraktura).

“Vožnja vlakom ili autobusom, odlazak u grad, na posao, na kavu ili liječniku… Iz mnoštva prepoznatljivih, svakodnevnih “sitnica” izrasta Blizina svega, knjiga čije smo momente i sami proživjeli – možda baš jučer ili prije sat vremena. Kao kroz leću kamere kakva nikad neće biti izmišljena, Ante Zlatko Stolica otkriva nam magiju trenutka, začudnost običnosti, nenamjernu duhovitost svakodnevice.”

Treći, jubilarni Kviz među koricama! Ovoga puta kviz su sastavili naši knjižari, a pitanja su se naravno doticala knjiga i književnosti, beletristike i publicistike.

Razgovor i rasprava o drugosti potaknuta knjigom Povijest nasilja Edouarda Louisa (Oceanmore). Autobiografskim romanom “Povijest nasilja” Édouard Louis, u pokušaju prodiranja u razloge spirale nasilja, rekonstruira traumu događaja ispisanu u nekoliko narativnih linija u kojima se društveni odnosi zrcale u sudbinama pojedinaca od kojih svaki na svoj način odgovara na duboko ukorijenjenu nepravdu, siromaštvo, rasizam, svekoliku diskriminaciju i njihovo perpetuiranje kroz institucije moći.

Program Pula (ni)je punk voditelja Daria Marušića i Vlatke Balinčić započeo je gostovanjem Saše Milovanovića poznatijeg kao Sale Veruda. Kroz razgovor o glazbi, stvaranju i pisanju započeli smo s ciklusom razgovora o vezi između glazbe i književnosti.

Program Urbi et Orbi, posvećen izdavačkim kućama i njihovim urednicima koji predanim i kontinuiranim radom promoviraju marginalizirane žanrove otvorio je Zoran Senta, poznati anarhist, filozof povjesničar umjetnosti i osnivač izdavačke kuće DAF. U prepunome Klubu slušali smo o anarhizmu, umjetnosti, ali i izazovima koji stoje ispred nakladnika. Razgovor je vodila voditeljica kluba&knjižare Vlatka Balinčić.

Svjetskom premijerom knjige Lea Rafolta “Tijelo kao glagol” započeli smo s programom “Nova knjiga među krošnjama”. Razgovor s autorom vodio je koreograf i plesač Matija Ferlin. Leo Rafolt u knjizi “Tijelo kao glagol: japanski budo, transkulturalne tehnike i trening za izvedbu” (Klinika kreativnosti) demonstrira kako japanski budo, ali i općenito japanske somatske prakse mogu biti zanimljive unutar kompleksa izvedbenih studija i izvedbenih umjetnosti.

Na drugom Kvizu među koricama Sandra nas je uvukla u vrtlog žanrova, književnih razdoblja i kvizaških kategorija, vodila kroz sjajne trenutke povijesti Sajma i navela da se prisjetimo najboljih filmskih adaptacija književnih djela.

Na drugom izdanju Kluba u Klubu razgovaralo se o Crvenokosoj, posljednjem romanu turskog nobelovca Orhana Pamuka. Pokrenuta je rasprava o pitanju odnosa Istoka i Zapada, univerzalnosti arhetipova i mogućnosti razriješenja kolektivne traume. Na razgovoru je gostovao prevoditelj Ivan Ivanović.

Sandra nas je odvela na nezaboravnu avanturu: od Ciganina do Hiljadu dinara, od Reykjavika do Sarajeva, vodila nas je po svim krivinama i tajnim zakutcima povijesti Sajma, ne izostavivši naravno ni svjetski poznate atrakcije. Podijeljene su nagrade i brojne članske iskaznice, zaplesali smo i nazdravili budućim kvizovima u opuštenoj i veseloj atmosferi knjižare među krošnjama.

Klub u klubu, nastao u sklopu Kluba&knjižare Giardini 2, zamišljen je kao platforma za diskusiju o književnosti i društvenim pitanjima. Na prvom sastanku bavili smo se pitanjem izbjeglištva. Kao uvod u raspravu o romanu “Nepravilni glagoli” njemačke autorice Jenny Erpenbeck koja će ove godine gostovati na Sajmu, premijerno je prikazan film u produkciji udruge PANK “We are all in the same boat” redatelja Renate Šimić i Mateja Đuzela Na sastanku je gostovala Iva Brajković, predsjednica udruge PANK i producentica filma, a razgovor je moderirala Helena Vodopija. 

Marina Vujčić, jedna od najčitanijih hrvatskih književnica odnosno, kako sebe radije naziva, pisac, u našem je klubu predstavila svoj novi roman Pedeset cigareta za Elenu u izdanju Frakture. Razgovor koji je vodila Helena Vodopija doticao se pitanja otuđenosti, novog patrijarhata i izostanka suosjećanja – problema današnjice koje Marina Vujčić promišlja u svom novom romanu.

Mario Kovač, homo universalis, redatelj, glumac i popularni DJ majstor predstavio je novu zbirku poezije “Metamorfoze iliti pretvorbe” u Giardini 2. Razgovor o Marijevom raznovrsnom radu, izvorima inspiracije i odnosu prema Puli i pulskoj punk sceni vodila je kustosica i organizatorica kulturnih događanja Paola Orlić.

Magdalena Obradović Vodopija, osnivačica Kluba&knjižare, razgovarala je sa Dževadom Karahasanom o njegovoj novoj esejističkoj zbirci “Nedoumice” (Preporod), o književnosti, slobodi, pitanjima melankolije i spoznaje. Dževad Karahasan je nagrađivani bosanski književnik, dramatičar, esejist i romanopisac. Dugi niz godina sudjelovao je u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanja Odjek te radio kao profesor dramaturgije i povijesti drame i kazališta na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Njemačke akademije za jezik i književnost, aktualni predsjednik Društva pisaca BiH i predavač na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Večer uoči filmske premijere u Areni u našem Klubu započinje pulska priča o filmu “Dnevnik Diane Budisavljević”. Paola Orlić vodila je razgovor s redateljicom filma Danom Budisavljević, producenticom Miljenkom Čogelja i povjesničarem Silvestrom Miletom.

Tamara Obrovac predstavila je svoj novi album TransAdriaticum (Alessa Records) na kojem surađuje s izvanserijskim hrvatskim bubnjarom Krunoslavom Levičićem i dvojicom značajnih predstavnika suvremene talijanske jazz scene, pijanisto Stefano Battaglia i kontrabasistom i violončelistom Salvatore Maiore. Skupina interpretira izvorne skladbe Tamare Obrovac, pjesme koje su ukorijenjene u njezinoj istarskoj domovini i zajedno donose jedinstveni glazbeni projekt koji kombinaciju jazza i tradicije pretvara u improviziranu glazbu modernog doba i intimističkog prizvuka. Razgovor je vodila Magdalena Obradović Vodopija.

Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti zaposlena kao viša kustosica u Atelijeru Meštrović u Zagrebu te jedna od autorica izložbe u Arheološkom muzeju Istre: “Otisci duše – Religiozna umjetnost Ivana Meštrovića”, i Paola Orlić, pulska povjesničarka umjetnosti razgovaraju o umjetničkom radu Ivana Meštrovića i  recentnim publikacijama Barbare Vujanović: “Meštrovićev znak u Zagrebu“, “Ivan Meštrović i Česi: Primjeri hrvatsko-češke kulturne i političke uzajamnosti” gdje je jedna od troje autora, i o izložbi “Otisci duše“.

Iris Mošnja, organizatorica Kluba&knjižare vodila je razgovor s Damirom Karakašom, piscem respektabilne bibliografije, od “Kina Like”, preko “Sjajnog mjesta za nesreću” do “Blue Moona” i izrazito uspješnog romana “Sjećanje šume”, o njegovom posljednjem romanu “Proslava“. Roman “Proslava” o kojem posljednjh dana svi pričaju najavljen je kao atmosferična napetica iz pera klasika hrvatske književnosti u kojoj se taj pisac ponovno vraća zavičajnom ličkom krajoliku i njegovim ljudima te, obuhvaćajući širok raspon vremena, progovara o kompleksnosti ljudskoga postojanja.

Arhitekt Maroje Mrduljaš, član tima koji je postavljao izložbu u MOMA-i i jedan od autora eseja u samoj knjizi, te viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Vesna Meštrić razgovaraju o knjizi “Toward a Concrete Utopia” koja je izdana u vrijeme postavljanja velike izložbe jugoslavenske arhitekture između 1948-1980 u njujorškoj MOMA-i.

O novoj knjizi Vojina Pašića “Na samotnoj prevlaci otoka Vange” razgovarali su autor knjige i urednik  Nenad Popović iz izdavačke kuće Durieux. Zbirka objedinjuje šest neobičnih priča u kojima se fantastični momenti upliću u stvarnost, prošlu i sadašnju.

U sklopu programa Naša Europa: perspektive poratnih generacija Andrea Matošević i Ivan Sršen, nakladnik i urednik izdavačke kuće Sandorf razgovarali su o knjigama Janisa Varufakisa, jednog od najpoznatijih svjetskih ekonomista i žestokog kritičara ekonomske politike EU.