/Post-osmomartovska top lista/
KNJIŽEVNOST
1. Annie Ernaux “Godine” (OceanMore)
Prevoditeljica Vlatka Valentić osvojila je prestižnu Nagradu Iso Velikanović za najbolji prijevod 2021. godine, za roman “Godine” Annie Ernaux! Danas, ne samo da je važno, već i obavezno čitati Annie Ernaux, jednu od najvažnijih i najangažiranijih glasova francuske književnosti. Imamo sreću da njezin autobiografski roman “Godine” za koji kritika kaže da je jedna od ključnih knjiga našeg vremena, čitamo u ovako izuzetnom prijevodom! Nastavljamo službenom obavijesti za nagrađen prijevod:
“Dobitnica Godišnje nagrade Vlatka Valentić nagrađena je za prijevod romana „Godine” (Les Années, 2008.) Annie Ernaux s francuskog na hrvatski. Prijevod romana objavljen prošle godine u izdanju Naklade OceanMore, u kratko je vrijeme doživio gotovo jednoglasne pohvale kritike te pobudio veliko zanimanje šire publike. U njegovom sveobuhvatnom totalitetu prelijevaju se sinergijom razni žanrovi i modusi pripovijedanja i korištenja jezika što je posebna kušnja za prevođenje. Velika važnost romana njegova je poetička inovacija: nikada do sada viđen formalni eksperiment koji je teško prevesti i prepjevati u drugi jezično-gramatički idiom kao i u drugačiji misaoni i osjećajni sklop. Tu se pokazalo virtuozno umijeće prevoditeljice koja se već mnogo puta dokazala u vratolomnim hibridnim, polifonim i transkulturnim tekstovima slojevite i heterogene jezične građe kojih bi se malo tko usudio latiti. Umjetnički prijevod, prijevod kao sustvaranje prepoznaje i prenosi polifoni tonalitet romana, njegovu melodiju i (dis)harmoniju, njegovu energiju i sumnju”
2. Magdalena Blažević “U kasno ljeto” (Fraktura)
3. Ivana Sajko “Male smrti” (Fraktura)
4. Lana Bastašić “Crveni kofer” (Buybook)
5. Alba de Céspedes “Zabranjena bilježnica” (OceanMore)
PUBLICISTIKA
1. Mineke Schipper “Rajski brežuljci: povijest moći i nemoći” (Durieux)
Mineke Schipper nagrađivana je nizozemska spisateljica i znanstvenica. Njezina najpoznatija knjiga “Ne ženi se ženom s velikim stopalima”, osvojila je 2004. godine nagradu Eureka za znanstvenu knjigu najpristupačniju široj publici. Među takve, vrlo prijemčive znanstvene knjige, slobodno možemo svrstati i ovu njezinu knjigu s vrha naše top-liste publicistike. U Rajskim brežuljcima, kako piše u službenoj anotaciji o knjizi, autorica istražuje kulture kroz povijest da bi opisala složen odnos muškaraca prema ženskom tijelu. Unatoč simbiotskoj vezi između spolova, muškarci su uvijek imali veću moć od žena, a u korijenu svega toga, prema Schipper, leži anatomija. Schipper za svoju tezu nalazi tragove u umjetnosti, književnosti i popularnoj kulturi, od drevne Mezopotamije, japanskih mitova, grčke mitologije, Talmuda, preko vikinga i bogate umjetnosti dinastije Ming pa sve do MeToo pokreta. Ova knjiga otvara oči i pokazuje kako sami svjesno ili nesvjesno perpetuiramo strahove u svakodnevnim odnosima. Rajski brežuljci djelo su erudita, bogato književno–povijesnim anegdotama i novim uvidima u području feminizma.
2. Barbara Pleić Tomić “Mama kuha ručak, tata čita novine” (Fraktura)
3. Žarana Papić, Lydia Sklevicky (ur.) “Antropologija žene” (XX vek)
4. Ana Rajković “Dugi ženski marš” (DAF)
5. Vlasta Delimar “To sam ja / Thi is I” (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb)
Preporuka književnice Marije Andrijašević
Magdalena Blažević, U kasno ljeto (Fraktura, 2022.)
Nakon zbirke kratkih priča Svetkovina s kojom je bila u finalu nagrade Fric u 2021., Magdalena Blažević se u 2022. vratila čitateljicama romanom U kasno ljeto. I to kakvim! U kratkom formatu od nekih 170-ak stranica ispisanih kroz mala, zaokružena poglavlja i vizuru djevojčice Ivane koja ne preživljava rat, roman svoju radnju smješta malo prije 16. kolovoza 1993. i pokolja u Kiseljaku. Blažević u svoj zaokružen i zatvoren roman smješta čitav jedan život seoske obitelji i njihovih susjeda iz srednje Bosne koja u romanu postaje zamka iz koje nema izlaza iz djetinjstva u punopravan odrasli život. No, kad izlaz i dođe, nitko ne očekuje da će se dogoditi tako svirepo i okrutno. U kasno ljeto važan je antiratni roman koji govori o životu koji se trebao dogoditi, i boli koja ga kao jedina preostala emocija zaposjeda i u njemu buja kako i divlja i nesputana priroda kojom je Blažević prožela roman. Kakav je, uostalom, trebao biti i Ivanin život. Čitajte!