Leonida Kovač: Što ova slika čini?
Predavanje se bavi procesima orođivanja, diskurzivne proizvodnje rodnih binarizama, te posljedične normalizacije strukturalne mizoginije i heteropatrijarhalnog nasilja u vizualnoj kulturi. Uz to nudi nekoliko primjera feminističkih dekonstrukcija toga nasilja u umjetnostima 20. i 21. stoljeća.
Leo Rafolt: Performativna antropologija u epohi multimodalnosti: od izvedbe fikcije do Reddita
Polazeći od klasičnih koncepata performativne antropologije i izvedbe fikcije, poput usmene predaje, rituala, izvedbenih praksi i transkulturalnih režima izvedbenosti, izlaganje će pratiti evoluciju izvedbenog izražavanja prema digitalnim sferama i ponuditi moguće odgovore na pitanje kako konstruiramo kulturni identitet i narativ kad fizička prisutnost i linearni tekst više nisu preduvjet za izvedbu. Kroz analizu specifičnih subreddita, memetičke kulture, umreženog pripovijedanja i digitalnog folklora (poput copypasta fenomena), pokazat će se kako korisnici kroz pseudonimnost i kolektivnu participaciju stvaraju nove oblike društvene stvarnosti.
Emir Imamović Pirke: Medijski sadržaji između profesionalnog novinarstva i prikrivenog PR-a
Predavanje će istraživati na koje načine poštivanje zanatskih pravila i hinjena objektivnost brižljivo prikrivaju stvarne namjere autora, uredništva i, najprije, vlasnika ili političkih pokrovitelja medija. Bit će podijeljeno u tri cjeline: navođenje jasnih primjera prikrivenog PR-a, zatim onih koje je moguće prepoznati tek u širem kontekstu i,konačnici, praktični rad na jednoj temi obrađenoj iz dva kuta, klasično novinarskog i tendencioznog, ali upakiranog tako da ostavlja dojam poštivanja pravila profesionalnog žurnalizma.
Eric Ušić: Vizualna etnografija u hodu: grafiti kao medijski arhivi
Terensko predavanje zamišljeno je kao uvod u proučavanje, čitanje i dokumentiranje grafita. Kroz fokus na partizanske i poslijeratne grafite iz 1940ih, predavanje će rasvijetliti povijesnu, političku i kulturnu pozadinu grafita, raspraviti povijesne, vizualne i arhivske značajke grafita u suvremenom kontekstu i javnom prostoru te upoznati sudionike/ce s različitim istraživačkim pristupima iz područja vizualne etnografije, kulturalnih studija i studija sjećanja.
Andrea Matošević: Radništvo na filmu od socijalizma do post-socijalizma
U izlaganju će biti riječi o filmskoj produkciji i proizvodnji uradaka koje se može smjestiti pod različite žanrovske odrednice (industrijski film, reklamni film, propagandni film, informativne emisije, autorski film itd.) i to u vremenskom rasponu koji kreće nakon Drugog svjetskog rata, a završava s periodom post-socijalizma. Snimljeni diljem postrojenja – ugljenokopa, brodogradilišta, čeličana, predionica itd. – njihov sadržaj govori o proizvodnji, ali i stvaranju novih ljudi koji su istovremeno morali biti proizvođači i aktivni sudionici u procesima upravljanja. Upravo takva idealtipska slika aktivnog radnika ogledat će se o vlastitu suprotnost postsocijalizma, perioda u kojem rad i radništvo gube svoj realan i simbolički primat, što su procesi koje niz suvremenih filmaša bilježi u svojim uradcima.
Duga Mavrinac: Radništvo u kontekstu povijesnih i suvremenih migracija u Istri
Ovo će predavanje sagledati suvremene radne migracije u Istri u povijesnom kontekstu ekonomske i geografske mobilnosti poluotoka u 20. I 21. stoljeću te kroz kritičko promišljanje o nevidljivosti ženskog ekonomskog djelovanja – posebice o izostanku svjedočanstava o ekonomskom djelovanju pripadnica najnemoćnijeg, najsiromašnijeg i nepismenog sloja stanovništva (Sharpe, 2001), koje su međutim istodobno činile najprilagodljiviji dio radne snage, manje podložnim kvantifikaciji te bilježenju u arhivima. Kroz interdisciplinarni pristup koji objedinjuje muzeologiju, vizualnu i kulturnu antropologiju te kustosku praksu, predavanje će sagledati naracije i reprezentacije migracija s naglaskom na žensku radnu migraciju, iskustvo radne migracije, formalne i neformalne oblike rada, transnacionalna kretanja stanovništva te kružnu migraciju i njihov utjecaj na procese integracije i transformacije lokalnih zajednica
Leonida Kovač i Amra Pende: Žene koje su gradile brodove
Žene koje su gradile brodove interdisciplinarno je kulturno-antropološko istraživanje i participativni projekt u zajednici koji tematizira ulogu žena u brodogradilištu Uljanik i njihov doprinos društvenom, kulturnom i urbanom razvoju Pule. Istraživanje primarno stremi izvući iz nevidljivosti i anonimnosti brojne ljudske živote utkane u stvaralačke radne procese koji su rezultirali ne samo nastankom jednog od najznačajnijih europskih brodogradilišta, nego i modernog grada kojeg bez brodogradnje ne bi bilo. U ovom će predavanju biti riječ o metodologiji i procesu istraživanja, dosadašnjim zaključcima nastalim na temelju razgovora s kazivačicama kao i mogućnostima daljnjeg istraživanja.
Relja Pekić i Anđela Dostanić: Metode etnografskog filma
Predavanje će predstaviti tri značajna pristupa etnografskom filmu: participativni, opservacioni i senzorni. Kroz odabrane filmske primere biće analizirani različiti odnosi između autora, kamere i protagonista. Posebna pažnja biće posvećena pitanjima prisustva autora u filmu, mogućnostima posmatranja bez intervencije i ulozi čulnog iskustva u etnografskom istraživanju. Predavanje će razmotriti na koji način izbor filmskog pristupa oblikuje antropološko znanje koje film proizvodi.
Mikloš Barna Lipovski: Tehnika, etika i poetika snimanja kamerom i mobitelom
Može li se mobitelom snimati ozbiljan film? Što razlikuje video od filma? Snimanje od videozapisa? Kako kamera i čovjek iza kamere mijenjaju stvarnost koju bilježe? Postoji cijeli niz odgovora i na ova pitanja i na još stotinu sličnih, i nijedan nije točan – zato što je riječ o procesu kreiranja vizualnim metodama i o namjerama stvaratelja. Ono što je sigurno jest da je najvažnije razmisliti o tome što snimamo, bilježimo – kako god nazvali proces fotografije – pisanje svjetlošću, jer svatko može izvaditi telefon iz džepa, otvoriti aplikaciju i pritisnuti crveni gumb, ali od toga neće nužno nastati film, a situacija koju smo htjeli fotografirati može nam pobjeći upravo u tom trenutku ako smo joj pogrešno pristupili. Cilj je ove radionice da polaznici ne padnu u zamku mnoštva audiovizualnih impulsa, alata i lažnih društvenih medija koji imaju tendenciju degradirati i magiju kinematografije i društvenu relevantnost koju samo pravi filmovi mogu imati. Učit ćemo o filmskim pravilima koja postoje da bismo ih iz najboljih namjera mogli kršiti, i o filmskom jeziku koji svi mogu razumjeti, ali ne i govoriti.
Nikola Radeka: Zvuk kao etnografski senzorijum: tehnika, teren i audio-narativ
Ovo predavanje nadovezuje se na koncepte čulne etnografije, stavljajući u fokus način na koji zvuk postaje ključan medijum percepcije i analitički sloj vizuelno-antropološkog istraživanja. Polaznici će biti upoznati sa tehničkim osnovama snimanja zvuka ― od izbora mikrofona i upravljanja ambijentalnim šumovima do kontrole nivoa, prostornosti i akustičke teksture terena. Poseban naglasak biće na auditivnom osluškivanju kao vidu terenskog rada: kako prepoznati značenjske slojeve u zvukovima koji okružuju istraživača i kako ih beležiti tako da očuvaju čulnu kompleksnost prostora. U drugom delu predavanja biće reči o osnovama postprodukcije zvuka, uključujući čišćenje snimaka, oblikovanje atmosfere i kreiranje narativnog zvukovnog „miljea“ koji dopunjuje vizuelni materijal. Polaznici će analizirati primere iz dokumentarnih i etnografskih filmova koji na inovativne načine koriste zvuk kao sredstvo uranjanja i razumevanja kulturnog konteksta. Kroz kratke vežbe i razgovor, učesnici će razvijati sposobnost kritičkog slušanja i procene kako zvuk može da vodi ili menja značenje filmske scene. Ukupno trajanje audio-vizuelnih primera biće do 40 minuta, uz diskusiju o tome kako zvuk postaje aktivni činilac u stvaranju dokumentarne priče.